Zapadno kraljevstvo intenzivnih boja, sočnih narandži, toplih i temperamentnih ljudi
Maroko sam upoznavala polako, sloj po sloj i sa svakim novim dolaskom povezivanje je bilo jače i dublje, intenzivnije jer intenzitet je ono što Maroko čini posebnom i drugačijom zemljom od svih koje sam do sada posetila.

Intenzitet svega: boja, ukusa, mirisa, kontradiktornosti koje u svojoj suprotnosti nekako dobiju smisao, čini da se osećam kao svoja na svome, bez obzira što ni likom ni stasom ne podsećam niti na Arapkinju niti ženu berberskog porekla. Ipak, nešto se tu poklapa i uklapa, nešto što me navodi da se duboko zagledam u sebe i povežem neke niti, otkrijem neke veze koje kao dokaz svog postajanja daju fotografije na kojima se savršeno uklapam u taj svet. Kao neko ko se bavi fotografijom, mnogo sam o sebi naučila posmatrajući svoje fotografije sa putovanja.

Marakeš, crveni grad, potpuno me je opčinio. Da li zbog paralele sa bojom moje kose i omiljene boje u mojim odevnim kombinacijama ili zbog vatrene energije koju ovaj grad koji živi i danju i noću, naizgled ludnice i haosa, ali kreativnog, nešto je što tako odlično podseća na moj unutrašnji svet. Uživala sam da se izgubim u Medini i njenim skrivenim i tajnovitim sukovima, isprobavajući začine, mirise, šarene marame i šalove, čarobne ćilime i tepihe, vešto izrađene ukrase i nakit i tako izgubljena u tom vatrometu svega, pronalazila iznova i iznova sebe. Šare na pločicama na zidovima riada i palata koje sam posetila kao neke tajne mape budile su i izazivale maštu koja je u mojim mislima oživljavala priče žena koje su tu živele vekovima unazad. Kao da je u svakoj šari utkana neka od njihovih čežnji koje su možda ostvarene, a možda i ne, nego isijavaju svoju strast i prenose je na nas koje sada, u ovom životu, možemo da ih ostvarimo.

Bliskost sa ovim ženskim principima podigla se na značajno viši nivo nakon posete pravom marokanskom hamamu, tradicionalnom kupatilu u koje žene odlaze bar jednom nedeljno i koje osim redovne nege ima mnogo značajniju ulogu u njihovim životima. Pored toga što nakon pilinga marokanskim sapunom prodišete čitavom svojom kožom, skidajući pored slojeva izumrle kože sve svoje oklope i maske, uspostavite veze pogledima, razmenite energije i žensku, sestrinsku podršku. Nakon te, svojevrsne inicijacije, uz tople zagrljaje i osmehe dobila i potvrdu: sada si jedna od nas. Bio je to jedan od najdirljivijih momenata u mom životu.

Na samom zapadu uz Atlantski okean, nalazi se kraljevstvo argana i nadaleko čuvenog arganovog ulja koje žensku kožu i kosu učini privlačnom i atraktivnom na način na koji to svaka od nas žena želi. Skupo je i dragoceno jer je u svaku kap uloženo mnogo ručnog rada marokanskih žena koje rade u tzv. kooperativama (zapošljavaju uglavnom žene koje su udovice ili razvedene i to im je jedini izvor prihoda kako bi izdržavale svoje porodice) ali i mnogo ljubavi, rekla bih, pa je zato i toliko delotvorno.

Maroko će vas navesti da se preispitate zašto ste privremeno ili zauvek odustali ili bar smanjili intenzitet kojim živite svoje snove, svoj život i načine na koji iskazujete svoju radost. Podsetiće vas da ne treba da se plašite i slobodno unesete jake boje u svoj život bez razblaživanja i rastvaranja jer ako niste živeli punim plućima i širom otvorenih očiju, pitanje je jeste li uopšte živeli ili samo životarili u pastelnim bojama.